Erektilna disfunkcija kao poremećaj dugotrajnog ili kratkotrajnog stanja organizma

Posted by

Erektilna disfunkcija u suštini može biti izražena kao stanje tela usled dugotrajne ili čak kratkotrajne nemogućnosti održavanja normalnog seksualnog života.

Na sam čin nemogućnosti normalnog seksualnog balansa utiču stil života koji u sebe ukjlučuje način ishrane i fizičku aktivnost.  Ako postoji češća i dugotrajnija pojava erektilne disfunkcije, svakako je potrebno obratiti se sprecijalizovanom lekaru. Lečenje bi u ovom kontekstu značilo sveobuhvatni pristup uz kompletno ispitivanje zdravstvenog stanja pacijenta.

Sveobuhvatno sagledavanje problematike erektilne disfunkcije

Ako partner ima smanjenu moć postizanja erekcije koja prati slabiju želju za seksualnom aktivnošću, potrebno je sagledati njegovo stvarno zdravstveno stanje. U pojedinim slučajevima, veliki fizički zamor usled svakodnevnog rada može izazvati probleme koje pripisujemo erektilnoj disfunkciji. Postoje faktori koji su ključni za razvoj seksualne uzbudjenosti partnera a koji su direktno povezani sa hormonskim statusom. Takođe, celokupni nervni sistem sa mišićima, mozgom i ispoljavanjem emocija ima ključnu ulogu u održavanju erekcije. 

 Ubrzanog načina života koji u sebe uključuje puno rada i stresnog posla, treba uzeti u obzir kao dodatnu problematiku koja se pripisuje erektilnoj disfunkciji. Savetuje se partneru da neposredno pre seksualnog odnosa bude rasterećen i odmoran, što se naročito odnosi na mogućnost reproduktivne funkcije. 

Pojedini zdravstveni problemi odgovorni za erektilnu disfunkciju

Kao što je već napomenuto, celokupno zdravstveno stanje partnera je potrebno ispitati, ako postoji dugotrajna smetnja sa potencijom. Kako organizam čini jedan povezan mehanizam, tako i svaka bolest ili kratkotrajni zdravstveni problem ima odraza na naš način života. Partner može imati određene srčane probleme pa tako slanje impulsa ka mozgu kao receptoru naših emocija može biti usporeno. Srce kao najvažniji mišić u našem telu radi neprestano tokom našeg života i nema period hibernacije. To naravno znači da su potrebne umerene fizičke aktivnosti kako bi se njegovo zdravlje sačuvalo. 

Usled stresa u svakodnevnom životu a najčešće na poslu, može doći do razvoja gojaznosti, što prati dalje razvoj dijabetesa. Takođe nizak nivo testosterona u organizmu budi smanjenu želju za seksualnom aktivnošću. Bez obzira na tip bolesti ili bilo kakvog zdravstvenog problema, brojnost spermatozoida i njihova pokretljivost nisu pod uticajem zdravstvenog stanja partnera već predstavljaju genetsku predispoziciju. Iako su navedni zdravstveni rizici potencijalni za razvoj potencije, erektilnom disfunkcijom se ipak treba više baviti u smislu sprečavanja nastanka.

Odgovornost mozga za buđenje seksualne aktivnosti

Opšte je poznato da svaki organ u našem telu ima put komunikacije sa mozgom, organom ključnim za razvoj svih fizičkih aktivnosti i naših emocija. Svaka potreba u našem organizmu izražena je kroz emocije, pa tako i želja za seksualnom aktivnošću. Uvek je potrebno slušati svoje telo i biti siguran da svaki signal koji nam mozak šalje nije uzaludan i u sebi nosi poruku spremnosti za određenu radnju. 

Postoji niz emocija koje po naš seksualni život nemaju pozitivan efekat. Tako stres, depresija i loše samopouzdanje nemaju dobar odraz po naš emocionalni karakter. Kako seksualna aktivnost u nama budi dobro raspoloženje i uravnotežen hormonski status kod žene, svakako je benefit po naše zdravlje. Ako želimo planiranje porodice sa našim partnerom, savetuje se izbegavanje stresnih situacija uz što zdraviji način ishrane koji će nam održavati seksualni balans.